{"id":8332,"date":"2018-01-19T11:16:17","date_gmt":"2018-01-19T10:16:17","guid":{"rendered":"https:\/\/kontesadora.hr\/?p=8332"},"modified":"2018-01-22T12:03:53","modified_gmt":"2018-01-22T11:03:53","slug":"zene-u-glazbi-predavanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/kontesadora.hr\/stara\/novosti\/zene-u-glazbi-predavanje","title":{"rendered":"\u017dene u glazbi – PREDAVANJE"},"content":{"rendered":"

Predavanje je Ivana Jela\u010da<\/em><\/strong> (Dubrovnik) odr\u017eala 17. sije\u010dnja 2018. godine za u\u010denike od 1. do 6. razreda u koncertnoj dvorani glazbene \u0161kole na temu “\u017dene u glazbi”.  Zanimaju\u0107i se za kulturolo\u0161ki kontekst glazbe, pokrenula je udrugu “Sve ostalo je glazba”, \u010diji je cilj promicanje izvedbenih umjetnosti s naglaskom na izvo\u0111enje klasi\u010dne glazbe. Ivana Jela\u010da predsjednica je i umjetni\u010dka voditeljica udruge od njezinog osnutka. Bavi se komornim muziciranjem i pedago\u0161kim radom.<\/p>\n

\"\"<\/a>

Dora Peja\u010devi\u0107 sa suprugom<\/p><\/div>\n

                                                                <\/p>\n

\"\"<\/a>

Portret Dore Peja\u010devi\u0107 s potpisom<\/p><\/div>\n

             <\/strong>      <\/strong><\/p>\n

      <\/strong>Velikim dru\u0161tvenim promjenama koje su se zbile koncem 18. stolje\u0107a stvorene su nove prilike u svijetu glazbene umjetnosti. U gra\u0111anskom je dru\u0161tvu glazba imala zna\u010dajnu ulogu ne samo u odgoju i obrazovanju djevojaka, ve\u0107 i u njihovom obiteljskom okru\u017eenju. Prema strogo odre\u0111enim dru\u0161tvenim pravilima, svoje je glazbene talente \u017eena mogla ostvariti isklju\u010divo u privatnoj sferi muziciranja i glazbenog stvarala\u0161tva.<\/p>\n

 <\/p>\n

Tijekom 19. stolje\u0107a sve je vi\u0161e \u017eena na glazbenoj sceni, no njihova je vrijednost rijetko priznata. Mnoge su nadarene glazbenice bile obeshrabrene u svom radu i glazbenom razvoju.  Usprkos brojnim ograni\u010denjima, neke su se ipak uspjele afirmirati u svijetu profesionalne umjetnosti. Bile su inspiracija suvremenicima, \u010dak i kad su predstavljale potencijalnu prijetnju dru\u0161tvu gdje se smatralo da bi \u017eeni takvi profesionalni nastupi mogli ugroziti moral. Takvi stavovi spram \u017eena u glazbenoj umjetnosti zadr\u017eali su se jako dugo.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

DORA PEJA\u010cEVI\u0106<\/strong> (Budimpe\u0161ta 1885 – M\u00fcnchen 1923), jedna od najistaknutijih hrvatskih skladateljica, napisala je godine 1922. znakovito opro\u0161tajno pismo svome suprugu, obilje\u017eeno slutnjom skore smrti: \u201e  Neka Bog dade da Ti na\u0161e dijete (ako bih Ti ga ostavila) bude na radost \u2014 da postane istinski, otvoren, velik \u010covjek; prije svega \u2014 daj mu slobodu, tamo gdje je bude zahtijevalo. Jer zbog ovisnosti o roditeljima, ro\u0111acima, slama se mnoga nadarenost \u2014 to znam iz vlastitog iskustva \u2014 i zato postupaj jednako bude li se radilo o djevoj\u010dici ili dje\u010daku; svaki talent, svaki genij, zahtijeva podjednak obzir \u2014 spol tu ne smije do\u0107i u pitanje.\u201c<\/em><\/p>\n

 <\/em>Dora Peja\u010devi\u0107 umrla je 1923. godine nakon poroda. U Hrvatskoj je obitavala u obiteljskom dvorcu u Na\u0161icama, ali su je \u010desta putovanja vodila i u velike europske kulturne centre poput Budimpe\u0161te, M\u00fcnchena, Praga i Be\u010da, gdje su joj djela redovito bila izvo\u0111ena.<\/p>\n

    <\/p>\n

\"\"<\/a>

Parmanti\u00e9: Portret Marie Theresie von Paradis<\/p><\/div>\n

MARIA THERESIA VON PARADIS <\/strong>(Be\u010d 1759 \u2013 Be\u010d 1824), austrijska pjeva\u010dica, pijanistica, skladateljica i glazbena pedagoginja. Jedna od fascinantnih \u010dinjenica iz \u017eivota Theresie von Paradis je da je u dobi od 18 godina ve\u0107 u potpunosti oslijepila, no uprkos tom velikom hendikepu nastavila se vrlo produktivno baviti glazbenom umjetno\u0161\u0107u. Pomogla je u razradi metode zapisivanja notnoga pisma za slijepe osobe i osnivanja prve \u0161kole za slijepe osobe u Austriji.<\/p>\n

Nastupala je na zna\u010dajnim europskim dvorovima i u koncertnim dvoranama pred razli\u010ditim politi\u010dkim i dru\u0161tvenim velikanima svoga doba. Izvodila je raznolik repertoar koji je sadr\u017eavao impresivan broj klavirskih koncerata, njih \u010dak 60. Skladala je opere i kantate, klavirske koncerte i skladbe za klavir solo, djela od kojih je ve\u0107ina do danas izgubljena.<\/p>\n

U mladosti je stekla temeljitu glazbenu naobrazbu iz sviranja instrumenata s tipkama, pjevanja, skladanja i glazbene teorije. Podu\u010davao je me\u0111u ostalima i Antonio Salieri. Godine 1808.  u Be\u010du je Maria osnovala glazbenu \u0161kolu u kojoj je sve do smrti podu\u010davala pjevanje, klavir i teoriju glazbe.  Nadahnuti glazbenim umije\u0107em Marie Theresie von Paradis, Wolfgang Amadeus Mozart i Joseph Haydn svojoj su suvremenici posvetili po jedan od svojih klavirskih koncerata.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>FANNY MENDELSSOHN<\/strong> (Hamburg 1805 \u2013 Berlin 1847)<\/strong><\/p>\n

Ova iznimno talentirana glazbenica potje\u010de iz obitelji bogate glazbene tradicije. U ku\u0107i Mendelssohnovih organizirali su se poznati nedjeljni saloni koji su predstavljali  jezgru tada\u0161njeg kulturnog i intelektualnog \u017eivota Berlina. Fanny je kao djevoj\u010dica redovito nastupala za brojne ugledne goste sviraju\u0107i instrumente s tipkama. U dobi od trinaest godina impresionirala je svojom izvedbom Bachovih 24 Preludija i fuga izvode\u0107i ih napamet. Prihva\u0107aju\u0107i zadane dru\u0161tvene okolnosti koje su joj branile profesionalnu karijeru, poku\u0161ala se uklopiti u kalup koji joj je nametnut, no ipak nije odustala od glazbe.<\/p>\n

\u010cesto je gajila ambivalentne osje\u0107aje o svojim sposobnostima, \u0161to je uvelike bilo potaknuto njezinim odnosom s bratom Felixom, uglednim glazbenikom kojemu je glazbena karijera uspje\u0161no napredovala. Gotovo je o\u010dajni\u010dki tra\u017eila Felixovo odobravanje i podr\u0161ku, no nailazila je na stalno neodobravanje \u017eena u glazbenoj struci. <\/p>\n

Podr\u0161ku je dobila od svoje majke i supruga, slikara Wilhelma Hensela koji je znao da je glazba iznimno va\u017ean dio njezina \u017eivota i koji ju je nastojao ohrabriti da objavi neke od svojih kompozicija. Nakon ro\u0111enja sina Sebastiana, pokrenula je vlastite glazbene salone koje su \u010desto posje\u0107ivali Nicolo Paganini, Charles Gounod i Clara Schumann, a 1844. kao gost im se pridru\u017eio i proslavljeni virtuoz Franz Liszt. <\/p>\n

U privatnoj sferi koncertnog \u017eivota bila je cijenjena kao vrsna pijanistica, no ve\u0107ina njezine glazbe ostala je nepoznata javnosti ili je objavljivana pod imenom njezinog brata Felixa Mendelssohna-Bartholdya. Tek godinu dana prije smrti, u dobi od \u010detrdeset godina uspjela je objaviti nekoliko kompozicija koje, uz ukupno petstotinjak djela, \u010dine glazbeni opus vrijedan priznanja.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>CLARA SCHUMANN<\/strong> (Leipzig 1819- Frankfurt 1896)<\/p>\n

Sude\u0107i po biografskim podacima i okolnostima u kojima je odrastala, \u017eivjela i djelovala, Clara Wieck-Schumann bila je disciplinirana i kreativna \u017eena jake osobnosti. <\/p>\n

Kad je imala pet godina, roditelji su joj se razveli. Skrbni\u0161tvo nad djecom je dobio njezin otac Friedrich Wieck koji je vrlo brzo prepoznao glazbene talente svoje k\u0107eri te joj omogu\u0107io temeljitu glazbenu poduku, neophodnu za profesionalnu glazbenu karijeru koju joj je bio namijenio. U dobi od devet godina prvi je put nastupila u znamenitom Gewandhausu, ubrzo su uslijedile i europske turneje. Clara je bila jedna od rijetkih pijanistica svoga doba koja je glazbu izvodila napamet.  Osim toga, uz vlastite skladbe izvodila je djela drugih skladatelja, \u010desto u formi klavirskog recitala, \u0161to je bila novina u tada\u0161njem glazbenom svijetu. <\/p>\n

Clarin je \u017eivot osim glazbe obilje\u017eio i brak s Robertom Schumannom.  On je bio jedini skladatelj me\u0111u svojim suvremenicima koji zbog ozljede ruke nije mogao nastupati u javnosti, tako je Clara preuzela taj zadatak za njega. Usprkos o\u010devim protivljenjima koji su rezultirali sudskim sporom, Clara se udala za Roberta i otada je njezina koncertna karijera bila uvjetovana i ekonomskom nu\u017edom. <\/p>\n

Prerana Robertova smrt u\u010dinila je Claru udovicom u dobi od 37 godina, kada je bila u naponu snage. Svog je supruga nad\u017eivjela punih 40 godina, slavljena kao vrhunska pijanistica. Podr\u0161ku joj je pru\u017eao obiteljski prijatelj i mla\u0111i kolega Johannes Brahms. Uz pijanisti\u010dku karijeru, potkraj se \u017eivota bavila glazbenom podukom i to kao glavna u\u010diteljica klavira na frankfurtskom Konzervatoriju.<\/p>\n

 <\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Predavanje je Ivana Jela\u010da (Dubrovnik) odr\u017eala 17. sije\u010dnja 2018. godine za u\u010denike od 1. do 6. razreda u koncertnoj dvorani glazbene \u0161kole na temu “\u017dene u glazbi”.  Zanimaju\u0107i se za kulturolo\u0161ki kontekst glazbe, pokrenula je udrugu “Sve ostalo je glazba”, \u010diji je cilj promicanje izvedbenih umjetnosti s naglaskom na izvo\u0111enje klasi\u010dne glazbe. Ivana Jela\u010da predsjednica je i umjetni\u010dka voditeljica udruge […]<\/p>\n","protected":false},"author":254,"featured_media":8346,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[3],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kontesadora.hr\/stara\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8332"}],"collection":[{"href":"https:\/\/kontesadora.hr\/stara\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kontesadora.hr\/stara\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kontesadora.hr\/stara\/wp-json\/wp\/v2\/users\/254"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kontesadora.hr\/stara\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8332"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/kontesadora.hr\/stara\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8332\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8356,"href":"https:\/\/kontesadora.hr\/stara\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8332\/revisions\/8356"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kontesadora.hr\/stara\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8346"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kontesadora.hr\/stara\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8332"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kontesadora.hr\/stara\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8332"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kontesadora.hr\/stara\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8332"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}